Praćenje kolesterola ne bi trebalo biti rezervirano samo za osobe s već postojećim zdravstvenim problemima. Preventivne pretrage ključne su za rano otkrivanje rizika, a testiranje kolesterola jednostavno je i brzo. Liječnici preporučuju prvi test već s 20 godina, a zatim svake 4 do 6 godina, ovisno o individualnim rizicima.

Krvni test, poznat kao lipidni profil, daje informacije o razinama ukupnog kolesterola, LDL-a, HDL-a i triglicerida. Preporučuje se testiranje natašte, kako bi rezultati bili što točniji. Ako su vrijednosti povišene, liječnik može preporučiti promjene u prehrani, povećanje tjelesne aktivnosti ili, u nekim slučajevima, medikamentoznu terapiju.

Najvažnije je ne čekati prve simptome – oni se često pojavljuju tek kad je šteta već nastala. Redovitim testiranjem moguće je otkriti problem na vrijeme i izbjeći ozbiljne posljedice. Briga o kolesterolu je ulaganje u budućnost, a prevencija najbolji lijek.

Mnogi vjeruju da je povišeni kolesterol neizbježan problem koji zahtijeva lijekove, ali istina je da se u većini slučajeva može kontrolirati promjenom načina života. Zdrava prehrana i svakodnevna tjelesna aktivnost ključni su saveznici u borbi protiv lošeg kolesterola.

Početak leži u prehrani. Smanjenje unosa zasićenih masti, trans masti i rafiniranih šećera, te povećanje unosa vlakana i zdravih masnoća (npr. iz maslinovog ulja, avokada, orašastih plodova) može značajno poboljšati lipidni profil. Riba bogata omega-3 masnim kiselinama, poput lososa ili sardina, pomaže u povećanju HDL kolesterola.

Uz to, redovita tjelovježba – barem 30 minuta dnevno – potiče cirkulaciju i poboljšava razinu dobrog kolesterola. Važno je i prestati pušiti te ograničiti unos alkohola. Stres, iako često zanemaren, također može negativno utjecati na kolesterol, pa su opuštajuće aktivnosti i kvalitetan san nezaobilazni.

Postoji uvriježeno mišljenje da su problemi s kolesterolom rezervirani za starije osobe, no brojna istraživanja pokazuju da i mladi mogu imati povišene vrijednosti kolesterola, posebice ako vode sjedilački način života, loše se hrane ili imaju genetsku predispoziciju. Praćenje kolesterola u mladosti može pomoći u sprječavanju ozbiljnih bolesti u kasnijim godinama.

Genetski faktori igraju veliku ulogu – obiteljska hiperkolesterolemija, nasljedni poremećaj metabolizma lipida, može dovesti do vrlo visokih razina kolesterola već u djetinjstvu. Osim genetike, i životni stil modernih mladih ljudi – brza hrana, manjak kretanja i kronični stres – doprinose riziku.

Zato je važno obaviti prve pretrage već oko 20. godine, posebno ako postoji obiteljska povijest kardiovaskularnih bolesti. Jednostavan test krvi dovoljan je da se odredi razina ukupnog, LDL i HDL kolesterola, kao i triglicerida. Rezultati mogu potaknuti usvajanje zdravijih navika i spriječiti nakupljanje rizika.

Kardiovaskularne bolesti vodeći su uzrok smrtnosti diljem svijeta, a visoka razina kolesterola jedan je od glavnih faktora rizika. Iako srčani udar ne dolazi preko noći, njegovi uzroci često se razvijaju godinama, potajno i bez simptoma. Povišeni LDL kolesterol polako se nakuplja na stijenkama arterija, uzrokujući njihovo sužavanje i smanjenje protoka krvi.

Ovaj proces, poznat kao ateroskleroza, može završiti tragično ako se ne otkrije i ne tretira na vrijeme. Srce tada mora više raditi kako bi pumpalo krv, a krvni tlak raste. Kombinacija povišenog kolesterola i visokog tlaka značajno povećava rizik od srčanog udara i moždanog udara.

Dobra vijest je da se kolesterol može kontrolirati. Promjenom životnog stila i redovitim kontrolama moguće je održavati zdravlje srca i krvnih žila. Tjelesna aktivnost, pravilna prehrana bogata vlaknima i zdravim mastima, prestanak pušenja i smanjenje stresa ključni su elementi za očuvanje zdravlja. Ne treba čekati da se pojave simptomi – srce treba njegovati preventivno.

Kolesterol je često stigmatiziran kao tihi neprijatelj našeg zdravlja, ali istina je da bez njega naš organizam ne bi mogao normalno funkcionirati. Riječ je o voštanoj tvari nalik masti koja se nalazi u svakoj stanici našeg tijela. Kolesterol ima ključnu ulogu u stvaranju hormona, vitamina D i tvari koje pomažu u probavi hrane. Organizam ga većinom proizvodi sam, putem jetre, dok manji dio dolazi iz hrane životinjskog podrijetla.

Važno je razlikovati dvije glavne vrste kolesterola: LDL (niske gustoće, često nazivani „loš“ kolesterol) i HDL (visoke gustoće, ili „dobar“ kolesterol). LDL se može nakupljati na stijenkama arterija i dovesti do stvaranja plaka, što povećava rizik od srčanih i moždanih udara. Nasuprot tome, HDL pomaže u uklanjanju viška kolesterola iz krvotoka.

Razumijevanje ove ravnoteže ključno je za očuvanje zdravlja. Mnogi mladi ljudi ne razmišljaju o kolesterolu jer nemaju vidljive simptome, ali upravo je prevencija u mladosti najbolji način da se izbjegnu ozbiljni problemi kasnije u životu. Edukacija o kolesterolu trebala bi započeti rano kako bi se formirale zdrave navike koje će trajati cijeli život.